KAKO SE ZAŠTITITI OD GROZNICE ZAPADNOG NILA? Virus je odneo 8 života u regionu, imunolog upozorava šta treba da uradite i ko je najugroženiji
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Groznica Zapadnog Nila ove godine je u Severnoj Makedoniji odnela osam života, a registrovano je 58 slučajeva zaraze. Imunolog Borislav Kamenov kaže da su najugroženiji hronični bolesnici, posebno stariji sa dijabetesom i hipertenzijom.
- Virus se ne prenosi sa čoveka na čoveka, već preko komaraca, dok su ptice prirodni rezervoar infekcije. Zaštita podrazumeva repelente, dugu odeću i mrežice u stanovima.
Osam života odnela je ove godine groznica Zapadnog Nila u Severnoj Makedoniji, dok je registrovano 58 slučajeva zaraze. Svi preminuli bili su muškarci stariji od 60 godina, uz druge zdravstvene probleme. Iako se virus ne prenosi direktno sa čoveka na čoveka, stručnjaci upozoravaju da prisustvo komaraca koji ga prenose predstavlja razlog za oprez tokom letnjih meseci.
O tome koliki je rizik od širenja virusa, ko je posebno ugrožen, kako izgleda klinička slika i na koji način možemo da se zaštitimo, za emisiju "Redakcija" kod voditeljke Ivane Malenko govorio je imunolog Borislav Kamenov.
Klimatske promene pogoduju širenju virusa
Borislav Kamenov objašnjava da su među najugroženijima hronični bolesnici, posebno osobe koje imaju dijabetes, hipertenziju i druge hronične zdravstvene probleme.
- Najugroženiji su hronični bolesnici. To su oni koji imaju šećernu bolest, hipertenziju i druge hronične bolesti, mada i neki drugi koji nemaju baš te manifestacije, ali imaju neka oštećenja u organizmu koja stvaraju povoljne uslove da se bolest razvije do tog stepena da može da dođe do smrtonosnog ishoda. Klimatske promene kojima smo svi svedoci, to preterano zagrevanje, dovode do toga da te ptice koje u stvari donose ovaj virus mogu da ga prenesu na velike teritorije. Virus je prvi put izolovan u predelu Zapadnog Nila, ali se danas širi i na ceo Mediteran. To nije samo u Makedoniji, već i u Srbiji i celom mediteranskom području, kao i u delovima Azije - rekao je Kamenov.
Kako objašnjava, ptice predstavljaju prirodni rezervoar virusa, dok su komarci ključni za njegovo prenošenje na ljude.
- Ptice koje su obolele nisu toliko bolesne da ne mogu da lete. One prelete velike teritorije i donesu virus na neki teren. Mali broj njih se razboli, a još manji broj ugine. E sada, komarci su ti koji prenose bolest. Ne može bolest da se prenese sa čoveka na čoveka, nego samo preko komarca - od obolele ptice ili od ptice koja je uginula - objasnio je imunolog.
Kamenov posebno upozorava da se dugo smatralo da određene vrste komaraca predstavljaju glavni rizik, zbog čega je postojala zabluda da je opasnost za naše područje mala.
- Ranije se mislilo da su to tigrasti komarci, kojih kod nas manje-više i nema, i zato smo se oslanjali na to da kod nas to ne može da se desi. A sada znamo da postoje neke 43 vrste komaraca koji mogu da prenesu taj virus. Znači, u suštini, zaštita od virusa je u tome da se zaštitimo od ujeda komaraca. Treba koristiti repelente, nositi duge pantalone, čarape da idu preko pantalona i koristiti mrežice u stanovima. To je jedina prava zaštita - istakao je Kamenov.
On je objasnio i da infekcija ne mora nužno da znači težak oblik bolesti, ali da kod određenog broja ljudi virus može da izazove ozbiljne komplikacije.
- Ne stradaju svi ozbiljno. Oko 80 odsto nema nikakve simptome. Oko 20 odsto ima neke simptome, a od tih obolelih koje mi prepoznamo, jedan od 150 ima šansu da završi letalno. Znači, nema direktnog leka za sada. Ne postoji lek koji će direktno to da izleči - rekao je imunolog.
Od blage temperature do encefalitisa
Kada je reč o simptomima, Kamenov navodi da najveći problem predstavlja činjenica da ogromna većina zaraženih uopšte ne zna da je inficirana.
- Prvi simptomi kod većine ne postoje, oni ne znaju da su bolesni, to je oko 80 odsto. E sad, tih 20 odsto koji se razbole imaju temperaturu, kao kod svake virusne infekcije - malo bolove u mišićima, malo povišenu temperaturu. Ako to napreduje, onda može da ide prema encefalitisu. To je ukočen vrat, povraćanje, a ako se razvije encefalitis, bogami može doći i do gubitka svesti. Sve zavisi od toga da li je virus prešao iz organizma u mozak. To je taj poremećaj hematoencefalne barijere - objasnio je Kamenov.
Imunolog je govorio i o istraživanjima koja bi u budućnosti mogla da donesu specifičnu terapiju za obolele od groznice Zapadnog Nila.
- Ono što nas ohrabruje jeste jedna studija koju su inicirali naši naučnici na Institutu Paster iz Beograda, u kojoj su učestvovale sve infektivne klinike u našoj zemlji. Izolovane su memorijske B ćelije od pacijenata koji su preboleli infekciju. Te memorijske B ćelije imaju potencijal da se od njih naprave antitela koja mogu da leče pacijente. To je urađeno u saradnji sa institucijama u Švajcarskoj, Češkoj i tako dalje. Zahvaljujući tim našim naučnicima iz Pasterovog zavoda napravljeno je monoklonsko antitelo koje može da uništi taj virus - rekao je Kamenov.
Prema njegovim rečima, dosadašnji rezultati eksperimentalnih istraživanja su ohrabrujući, dok se trenutno ispituje bezbednost potencijalne terapije na ljudima.
- Na eksperimentalnim studijama na životinjama pokazano je da su te životinje preživele, a sada se upravo sprovode studije o bezbednosti na ljudima. Ja se nadam da će to biti rešenje, jer u suštini vi nemate specifičan lek, ali imate biološki lek: iskustvo ljudi koji su preboleli prenosite na obolelog i taj bude izlečen na taj način.
To je tehnologija koja je stara preko 50 godina. Ja sam se malo fascinirao time, jer sam ja to radio pre 50 godina u Kanadi, kada sam se bavio takvim tehnologijama. Kada sam sada saznao i pročitao da su to naši mladi naučnici uradili, bio sam fasciniran i hteo sam da pomenem profesora Branu Jankovića, jer smo mi tada bili visoko plasirani u nauci imunologije. Pa i sada, evo, vidite, imamo te naslednike koji nose tu tradiciju i koji u stvari otvaraju oči celom svetu, a ne samo nama ovde - istakao je Kamenov.
On je ukazao i da, pored hroničnih bolesti, postoje i drugi faktori koji mogu uticati na to kako će organizam reagovati na virus.
- Lično mislim da je tu glavni faktor oštećenje endotelnih ćelija za koje mi nismo svesni, koje čak postoje i u detinjstvu, a mi na to nekako slabo obraćamo pažnju. To je inicijalni faktor. Mada postoje naučni podaci da, na primer, postoji genetska predispozicija, defekti nekih citokina, pa je poznato da ti defekti koji favorizuju razboljevanje od virusa Zapadnog Nila štite čoveka od HIV infekcije. Tako da, od nečega vas štiti, od nečega manje - zaključio je Borislav Kamenov.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs